PRAVO NA PRISTUP INFORMACIJAMA

Službenik za informiranje

Pravo na pristup informacijama koje posjeduju tijela javne vlasti, pa tako i trgovačko društvo ZRAKOPLOVNO-TEHNIČKI CENTAR d.d., ostvaruje se sukladno Zakonu o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“ broj: 25/13 i 85/15 – dalje u tekstu: Zakon).

Cilj Zakona je omogućiti i osigurati ostvarivanje Ustavom Republike Hrvatske zajamčenog prava na pristup informacijama, kao i na ponovnu uporabu informacija fizičkim i pravnim osobama putem otvorenosti i javnosti djelovanja tijela javne vlasti.

Pravo na pristup informacijama temelji se na načelima javnosti i slobodnog pristupa, pravodobnosti, potpunosti i točnosti informacija, načelu jednakosti, načelu raspolaganja informacijom te, sukladno članku 5. stavku 1. točki 5. Zakona „obuhvaća pravo korisnika na traženje i dobivanje informacije, kao i obvezu tijela javne vlasti da omogući pristup zatraženoj informaciji, odnosno da objavljuje informacije neovisno o postavljenom zahtjevu kada takvo objavljivanje proizlazi iz obveze određene zakonom ili drugim propisom“.

Informacija, u smislu navedenog Zakona (članak 5. stavak 1. točka 3.), predstavlja „svaki podatak koji posjeduje tijelo javne vlasti u obliku dokumenta, zapisa, dosjea, registra, neovisno o načinu na koji je prikazan (napisani, nacrtani, tiskani, snimljeni, magnetni, optički, elektronički ili neki drugi zapis), koji je tijelo izradilo samo ili u suradnji s drugim tijelima ili dobilo od druge osobe, a nastao je u okviru djelokruga ili u vezi s organizacijom i radom tijela javne vlasti“. Pravo na pristup informaciji ostvaruje se podnošenjem zahtjeva.

Ukoliko se zahtjev podnosi pisanim putem potrebno je popuniti Obrazac zahtjeva za pristup informacijama kojeg možete poslati:

  • Na adresu: ZRAKOPLOVNO-TEHNIČKI CENTAR d.d., Sisačka 39 E, HR-10410 Velika Gorica
  • Na broj faksa: 01/6228-205
  • Na e-mail službenika za informiranje: pristupinformacijama@ztc-atc.hr

Zakon predviđa slučajeve izuzeća od njegove primjene, kao i ograničenja prava na pristup informaciji, te se sukladno članku 1. stavku 3, 4 i 5 Zakona, njegove odredbe ne primjenjuju na:

  • stranke u sudskim, upravnim i drugim na zakonu utemeljenim postupcima, kojima je dostupnost informacija iz tih postupaka utvrđena propisom
  • na informacije za koje postoji obveza čuvanja tajnosti, sukladno zakonu koji uređuje sigurnosno-obavještajni sustav Republike Hrvatske (Zakon o sigurnosno-obavještajnom sustavu RH, „Narodne novine“, broj: 79/06 i 105/06 – ispravak)
  • na informacije koje predstavljaju klasificirane informacije čiji su vlasnici međunarodne organizacije ili druge države, te klasificirane informacije tijela javne vlasti koje nastaju ili se razmjenjuju u okviru suradnje s međunarodnim organizacijama ili drugim državama.

U navedenim slučajevima izuzeća od primjene Zakona, ne donosi se rješenje o zahtjevu već tijelo javne vlasti obavještava korisnika, pisanim putem, da:

  • mu je kao stranki u postupku dostupnost informacija iz sudskih, upravnih i drugih na zakonu utemeljenih postupaka propisom utvrđena
  • za informaciju postoji obveza zaštite odnosno čuvanja njezine tajnosti, sukladno članku 1. stavku 4. i 5. ovog Zakona.

Obavijest korisniku, bez donošenja rješenja o odbijanju zahtjeva, uputiti će se i u slučaju kada se korisnika obavještava da se njegov podnesak ne smatra zahtjevom za pristup informacijama. Zahtjevom za pristup informacijama ne smatra se traženje uvida u cjelokupan spis predmeta, objašnjenja ili uputa vezanih uz ostvarenje nekog prava ili izvršavanja obveze, izrade analize ili tumačenja nekog propisa, kao ni stvaranje nove informacije (članak 18. stavak 5. Zakona).

Sukladno članku 15. stavku 2 točki 1. Zakona, tijelo javne vlasti može ograničiti pristup informaciji:

  • ako je informacija klasificirana stupnjem tajnosti, sukladno zakonu kojim se uređuje tajnost podataka.

Ako tijelo javne vlasti zaprimi zahtjev za pristup informaciji klasificiranoj stupnjem tajnosti, a nije njezin vlasnik, dužno je bez odgode, a najkasnije u roku od osam dana od zaprimanja zahtjeva, ustupiti zahtjev vlasniku informacije, o čemu će obavijestiti podnositelja. (članak 21. stavak 2. Zakona)

Rokovi za postupanje po zahtjevu za pristup informaciji

Na temelju zahtjeva za pristup informaciji tijelo javne vlasti će odlučiti najkasnije u roku od 15 dana od dana podnošenja urednog zahtjeva. U slučaju nepotpunog ili nerazumljivog zahtjeva tijelo javne vlasti će bez odgode pozvati podnositelja zahtjeva da ga ispravi u roku od pet dana od dana zaprimanja poziva za ispravak. Ako podnositelj zahtjeva ne ispravi zahtjev na odgovarajući način, a na temelju dostavljenog se ne može sa sigurnošću utvrditi o kojoj se traženoj informaciji radi, tijelo javne vlasti odbacit će zahtjev rješenjem.

Rokovi za ostvarivanje prava na pristup informaciji mogu se produžiti za 15 dana, računajući od dana kad je tijelo javne vlasti trebalo odlučiti o zahtjevu za pristup informaciji:

  • ako se informacija mora tražiti izvan sjedišta tijela javne vlasti,
  • ako se jednim zahtjevom traži veći broj različitih informacija,
  • ako je to nužno da bi se osigurala potpunost i točnost tražene informacije,
  • ako je dužno provesti test razmjernosti i javnog interesa, sukladno odredbama ovog Zakona.

O produženju rokova tijelo javne vlasti će bez odgode, a najkasnije u roku od osam dana, od dana zaprimanja urednog zahtjeva obavijestiti podnositelja zahtjeva i navesti razloge zbog kojih je taj rok produžen.

Naknada za pristup informacijama

Tijelo javne vlasti ima pravo tražiti od korisnika naknadu stvarnih materijalnih troškova koji nastanu pružanjem informacije, kao i na naknadu troškova dostave tražene informacije. Na zahtjev korisnika tijelo javne vlasti dužno je dostaviti način izračuna naknade. Visina naknade za pristup informacijama i ponovnu uporabu informacija, određena je sukladno kriterijima iz članka 19. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama.

Ponovna uporaba informacija

U skladu s člankom 5. stavkom 1. točkom 6. Zakona „znači uporabu informacija tijela javne vlasti od strane fizičkih ili pravnih osoba, u komercijalnu ili nekomercijalnu svrhu različitu od izvorne svrhe za koju su informacije nastale, a koja se ostvaruje u okviru zakonom ili drugim propisom određenog djelokruga ili posla koji se uobičajeno smatra javnim poslom. Razmjena informacija između tijela javne vlasti radi obavljanja poslova iz njihova djelokruga ne predstavlja ponovnu uporabu“.

Svaki korisnik ima pravo na ponovnu uporabu informacija u komercijalne ili nekomercijalne svrhe, u skladu s odredbama Zakona.

U svrhu ponovne uporabe tijela javne vlasti nemaju obvezu informaciju izraditi, prilagođavati ili izdvajati dijelove informacija ako to zahtijeva nerazmjeran utrošak vremena ili sredstava, niti se od tijela javne vlasti može zahtijevati da nastavi ažurirati, nadograđivati i pohranjivati informacije u svrhu ponovne uporabe.

U zahtjevu za ponovnu uporabu informacija podnositelj zahtjeva mora, osim podataka navedenih u Obrascu zahtjeva za pristup informacijama, navesti i:

  • informacije koje želi ponovno upotrijebiti,
  • način na koji želi primiti sadržaj traženih informacija
  • svrhu u koju želi ponovno upotrijebiti informacije (komercijalna ili nekomercijalna svrha)

Tijelo javne vlasti odbit će rješenjem zahtjev za ponovnu uporabu informacija koji se odnosi na podatke klasificirane stupnjem tajnosti, sukladno zakonu kojim se uređuje tajnost podataka (članak 30. stavak 1. točka 1. Zakona).